UČLANITE SE

Vijesti


24. siječnja 2022.

Večernji list objavio je opsežan i uravnotežen prikaz dilema oko skore zamjene kune eurom u RH. Dva različita rakursa na prednosti i nedostatke eura kao nacionalne valute iznijeli su profesorica Marijana Ivanov s EFZG-a i Vilim Ribić ispred Matice hrvatskih sindikata.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 10. siječnja 2022.
1. prosinca 2021.

Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputili su dana 23. studenoga 2021. godine hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu zajedničko pismo kojim traže njihovu potporu donošenju odluke o pokretanju međuinstitucijskih pregovora (trijaloga) o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 23. studenoga 2021.
1. prosinca 2021.

U časopisu Lider od 12. studenog objavljen je opsežan intervju s Mirelom Bojić. Autor intervjua Vanja Figenwald s glavnom tajnicom Matice hrvatskih sindikata razgovarao je o sadržaju aktualnih pregovora o izmjenama Zakona o radu.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 23. studenoga 2021.
27. listopada 2021.

Nakon što je sindikatima i poslodavcima prošlog tjedna upućen nacrt prijedloga novog Zakona o radu (ZOR), jučer su se socijalni partneri sastali u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i dogovorili da će pregovori o ZOR-u biti održavani jednom tjedno, a počinju 5. studenog raspravom o prvih 39 članaka opsežnog prijedloga Zakona.
Na stolu je cijeli niz promjena, a reguliranje platformskog rada, propisivanje uvjeta rada od kuće i na daljinu te postroživanje uvjeta za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme je među najvažnijima. Plan nadležnog ministra Josipa Aladrovića, koji nije mogao nazočiti sastanku jer je zaražen koronom, jest da novi ZOR bude usvojen u Saboru sredinom iduće godine.

Izvor: Jutarnji.hr, 27. listopada 2021.
27. listopada 2021.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić povodom prikupljanja potpisa za referendum o uvođenju eura.
Uvođenje eura je sindikalno pitanje prvoga reda. Imati valutu koja nije pod kontrolom vlastite ekonomske politike prijetnja je položaju radnika i običnih građana. Porast cijena, kao posljedica uvođenja eura, znatno je manja opasnost od pada plaća i gubitka radnih mjesta koji će nastupiti u budućim ekonomskim krizama, ako ostanemo bez vlastite valute. U takvim situacijama slijedi smanjeno punjenje proračuna.
Smatramo da je Vlada RH bila dužna politički i moralno raspisati sama referendum pa skupljanje potpisa ne bi bilo potrebno. Promjena nacionalne valute jedno je od najvažnijih nacionalnih pitanja. Upitna je demokratičnost vlasti koja takvu epohalnu promjenu u životu jednog naroda želi nametnuti bez provjere volje svojih građana.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 26. listopada 2021.
24. listopada 2021.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić bio je gost N1 Studija uživo gdje je govorio o stanju u sindikatima, navodeći razloge zbog kojih se smanjuje broj članova.
Osnovni razlog je da u Hrvatskoj prava iz kolektivnog ugovora, koja predstavljaju “proizvod” sindikata, u jednakoj mjeri koriste članovi i nečlanovi, dakle i oni koji svojim doprinosom financiraju profesionalni pogon sindikata i svi ostali koji u tome uopće ne sudjeluju. Gledajući dalje hrvatsku situaciju, ukazao je na problem neadekvatne kontrole primjene radnog zakonodavstva. U širem, globalnom kontekstu gubitak članstva rezultat je duha vremena koji je promovirao neoliberalni model vrijednosti u potpunosti okrenut individualizmu nauštrb solidarnosti i socijalne pravde.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 22. listopada 2021.
24. listopada 2021.

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je u petak u Uredu predsjednika s predstavnicima sindikalnih središnjica u Republici Hrvatskoj – Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnog hrvatskog sindikata i Matice hrvatskih sindikata. Povod sastanka bio je Svjetski dan dostojanstvenog rada pa su teme razgovora predstavnika sindikalnih središnjica s predsjednikom Republike bile minimalna nadnica, neradna nedjelja, pametna migracijska politika i budućnost rada u post-Covid razdoblju.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 9. listopada 2021.
24. rujna 2021.

13. rujna održana je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura u sklopu službenog posjeta potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa Hrvatskoj. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata i predsjedavajući Gospodarsko-socijalnog vijeća Vilim Ribić pozdravio je sudionike sastanka, te na početku iskazao zadovoljstvo zadnjim mjerama Europske komisije u pandemijskoj krizi. Istaknuo je kako među hrvatskim sindikatima nema euroskepticizma, naprotiv, sindikati su svjesni koje sve prednosti donosi članstvo u EU, ne samo financijske i ekonomske, nego još i više u smislu civilizacijske, demokratske i političke razine društva čiji smo član, razine koja je, prema njegovom mišljenju, najviša na svijetu.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 14. rujna 2021.
24. lipnja 2021.

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovani ministre, još jednom vas pozivamo da na predstojećim sastancima date potporu donošenju Direktive i usprotivite se njenom razvodnjavanju. Vrijeme je da se konkretnim mjerama i djelima radnicima osiguraju dostojna minimalna plaća i dostojni uvjeti rada kroz snažan sustav kolektivnog pregovaranja.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 10. lipnja 2021.
31. svibnja 2021.

Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) uputili su dana 28. svibnja 2021. zajednički komentar na Obrazac prethodne procjene učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu koji je na e-Savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine.
Neprihvatljivo nam je i što se na temelju naših analiza i stručnih podloga u ovom dokumentu nije našao praktički niti jedan od sindikalnih prijedloga iznesenih u cilju jačanja zaštite prava radnika i sprečavanja uočenih zlouporaba u svim glavama Zakona o radu.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 31. svibnja 2021.
29. svibnja 2021.

Suprotno uvriježenom shvaćanju da je visina plaće presudna za atraktivnost određenog poslodavca i da je najvažniji motiv pri odabiru posla, istraživanje pokazuje da su važniji sigurnost radnog mjesta, harmonični odnosi i društvena odgovornost poslodavca, a ispred iznosa plaće je i imidž tvrtke u poslovnom svijetu.
Portal Moj posao proveo je anketu među gotovo 2500 ispitanika kako bi doznali odakle dolazi negativna i loša slika o pojedinim tvrtkama. Čak 84 posto sudionika ankete smatra da su glavni razlog svjedočanstva "iz prve ruke" nezadovoljnih bivših i trenutačnih zaposlenika (mobbing, nemogućnost napredovanja, kršenje ugovorenih uvjeta, neadekvatno vodstvo, ali i niske plaće), kao i negativan odnos radnika prema poslu.

Izvor: Novac.hr, 28. svibnja 2021.
29. svibnja 2021.

Na portalu e-Savjetovanje pokrenuto je Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu. E- savjetovanje će trajati do 6. lipnja 2021. godine. U obrascu predlagatelj – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – analizira postojeće stanje, navodi probleme, razloge i argumente zašto je nužno mijenjati Zakon o radu te utvrđuje ciljeve promjena i predlaže moguća normativna rješenja.

Cijeli Obrazac možete pogledati i u raspravu se uključiti na linku: Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 27. svibnja 2021.
29. svibnja 2021.

Nakon što je 2020. godine odgođena zbog pandemije, ove godine Međunarodna konferencija rada se prvi put u povijesti održava virtualnim putem i to u dva dijela. Prvi dio Konferencije odvijat će se od 3. do 19. lipnja, a drugi dio od 25. studenog do 11. prosinca 2021. godine. Ispred reprezentativnih sindikalnih središnjica, na ovogodišnjoj 109. Konferenciji sudjeluju Ivana Šepak-Robić (MHS) i Katarina Rumora (NHS).
Raspravljat će se o kršenju standarada Međunarodne organizacije rada odnosno kršenju odredaba međunarodnih konvencija od strane pojedinih država članica. U okviru odbora održat će se i rasprava o socijalnoj zaštiti te posebna rasprava o cjelovitom pristupu u nošenju s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. U drugom dijelu Konferencije, raspravljat će se o nejednakostima u svijetu rada te o vještinama i cjeloživotnom učenju.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 26. svibnja 2021.
26. svibnja 2021.

Ulaskom u službenu proceduru Zakona o radu sindikati i poslodavci su iznijeli svoje početne pozicije, a sljedećih mjeseci, nakon formiranja radne skupine, kako se čini, mogu se očekivati tvrdi pregovori oko pojedinih odredbi. Glavni prijepor, čini se, mogla bi biti namjera ministra rada Josipa Aladrovića da se destimulira rad na određeno. Sindikati smatraju da nema potrebe za većim izmjenama odredbi sadašnjeg zakona koji, uz ostalo, određuje da on uvijek podrazumijeva potpisivanje dodatka ugovora o radu i preuzimanje različitih troškova, kao što je električna energija ili internet, te zdravstvenu zaštitu. Također, poslodavci žele da se poveća mogućnost prekovremenog rada u odnosu na sadašnjih 180 sati, dok je sindikatima to potpuno neprihvatljivo.

Izvor: Jutarnji.hr, 26. svibnja 2021.
26. svibnja 2021.

Vlada je pokrenula proceduru za donošenje potpuno novog zakona o radu, a najavila je to na svom portalu e-Savjetovanja objavom obrasca prethodne procjene učinaka u kojem otkriva i 11 točaka, odnosno ciljeva koji su motiv za donošenje potpuno novog propisa koji bi regulirao odnose radnika i poslodavca.
Među njima za sada nema najave moguće liberalizacije kad su u pitanju ugovori na neodređeno vrijeme, odnosno stalni ugovori, iako su i u samoj Vladi u prethodnom razdoblju isticali da će doći do promjena, a da bi zauzvrat trebalo smanjiti rad na određeno vrijeme. S obzirom na to da se nakon sedam godina ide na izradu potpuno novog ZOR-a, sve će opcije biti otvorene.

Izvor: Novi list.hr, 25. svibnja 2021.
18. svibnja 2021.

Na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), između ostaloga, raspravljalo se o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
Sjednici je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Nakon sjednice kazao je da su raspravljene tri važne teme, među kojima je i očuvanje radnih mjesta u krizi posljednjih godinu i pol dana. "Zahvaljujući smanjenju broja zaraženih i ubrzanoj dinamici procjepljivanja naših sugrađana, mislim da ćemo se sve više vraćati uobičajenim gospodarskim aktivnostima. To treba omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta", rekao je Plenković.

Izvor: Dnevnik.hr, 17. svibnja 2021.
9. svibnja 2021.

Članovi sindikata, kroz organizirano djelovanje, ključni su akteri borbe za povoljniji radno-pravni status i veća prava svih radnika. Oni u toj borbi sudjeluju vlastitom aktivnošću i financiranjem stručnog aparata u sindikatima bez čega ne bi bilo ni ekonomske ni pravne podloge za kolektivno pregovaranje niti kontrole provedbe i zaštite prava radnika. Nečlanovi sindikata, s druge strane, ohrabreni činjenicom da će u svakom slučaju konzumirati podjednako sva prava i povlastice ugovorene kolektivnim ugovorima, ne participiraju u toj istoj borbi pa niti plaćanjem neke vrste naknade za korištenje izborenih prava. Naš zakonski sustav stavlja u neravnopravan i diskriminatoran položaj članove sindikata u odnosu na nečlanove.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 6. svibnja 2021.
9. svibnja 2021.

Povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada sindikalne središnjice organizirale su simboličan prosvjedni performans na zagrebačkom Glavnom kolodvoru pod nazivom “Zadnji vlak za bolje normalno”.
Cilj ovog performansa bio je upozoriti na neodrživost postojećeg ekonomskog, socijalnog i društvenog modela, čije je nedostatke dodatno naglasila kriza izazvana koronavirusom. Stoga oporavak od krize ne smije značiti povratak na “staro normalno”, niti “novo normalno” prekarnih poslova i jeftine radne snage, već priliku za izgraditi “bolje normalno” s kvalitetnijim i sigurnijim radnim mjestima, boljom plaćom, s više socijalne pravednosti, zaokretom od usluga prema industriji te bržom digitalnom i zelenom tranzicijom.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 1. svibnja 2021.
1. travnja 2021.

Socijalni partneri su u ponedjeljak, 29. ožujka održali vrlo zanimljiv i uspješan sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća. Sastanak je održan na inicijativu predsjedavajućeg GSV-a, Vilima Ribića, uz podršku i sindikalne i poslodavačke strane, kako bi se o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO) moglo raspravljati prije objave kompletnog dokumenta.
Riječ je o ogromnoj količini novca koja će nam se otvoriti europskim sredstvima, oko 30 milijardi eura do 2026. godine. Zanimljivo, najveći dio sredstava (15 %) je namijenjen za obrazovanje, ali i znatan dio za zdravstvo, javnu upravu i pravosuđe, obnovu nakon potresa, itd.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 31. ožujka 2021.
8. ožujka 2021.

Sindikalne središnjice su danas povodom Međunarodnog dana žena na Trgu sv. Marka održali javnu akciju pod nazivom “Za radno mjesto i dom bez nasilja – ratificirajte Konvenciju br. 190!”. Sindikalne središnjice ovom su akcijom još jednom pozvale Vladu Republike Hrvatske da hitno pokrene postupak ratifikacije Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada.
Riječ je o Konvenciji kojom se čvrsto određuju međunarodni standardi te se po prvi puta utvrđuje opće pravo svih radnika na rad bez nasilja i uznemiravanja, bez obzira na njihov ugovorni odnos, radni status ili sektor u kojem rade.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 8. ožujka 2021.
26. veljače 2021.

U međunarodnoj akciji koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata 30. prosinca 2020., dan nakon razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, prikupljeno je ukupno 453.290,81 kuna namijenjenih za pomoć stradalima u potresu. Sindikalne središnjice SSSH, NHS i MHS odlučile su prikupljena sredstva rasporediti u jednakom dijelu među gradovima Petrinjom, Glinom i Siskom.
Ovoj akciji odazvali su se brojni sindikati iz Europe, s lokalne, regionalne, nacionalne i granske razine, kao i europska i međunarodna granska i krovna sindikalna udruženja, ali i brojni pojedinci.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 25. veljače 2021.
26. veljače 2021.

Dana 5.2.2021. Matica hrvatskih sindikata je sudjelovala na online konferenciji u organizaciji ETUC-a na kojoj su sudjelovale reprezentativne sindikalne središnjice iz zemalja u okruženju, kao i gosti iz Belgije. Konferencija je organizirana povodom prijedloga donošenja EU direktive od strane Europske komisije kojom se želi stvoriti okvir kojim bi se dovelo do pravednijih uvjeta rada ostvarivanjem adekvatne minimalne plaće. To je poslužilo kako bi se analizirao značaj same direktivne, sve njene pozitivne strane, kao i mnoge manjkavosti te nedovršenost same direktivne.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 13. veljače 2021.
24. prosinca 2020.

S velikom radošću i ponosom obavještavamo kako je Matica hrvatskih sindikata 9. prosinca 2020. postala punopravnom članicom Europske konfederacije sindikata – ETUC i time postala dio europske sindikalne obitelji! Učlanjenjem u ETUC Matici se pružila prilika sudjelovanja u kreiranju sindikalnih politika na europskoj razini te smo dobili snažne partnere koji će nam pružiti podršku u svim našim sindikalnim akcijama i pokretima. Prijavu Matice u potpunosti su podržali hrvatski članovi ETUC-a; sindikalne središnjice SSSH i NHS, a odobrio ju je Izvršni odbor ETUC-a.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 10. prosinca 20201.
8. prosinca 2020.

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine danas su na sjednici većinom glasova podržali gradski proračun za iduću godinu, težak 13,65 milijardi kuna, uz žestoke kritike oporbe da je predizboran, a oštro protivljenje izazvala je i namjera prodaje Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke. U gradskom proračunu za 2021. planira se 13,65 milijardi kuna ukupnih prihoda, odnosno 1,97 milijardi kuna (16,9 posto) više ukupnih prihoda nego ove godine.

Izvor: Index.hr, 8. prosinca 2020.
8. prosinca 2020.

Hrvatski sabor u petak 27. studenog 2020. usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog Zakona u koji je uvršten prijedlog Matice hrvatskih sindikata za dopunom članka 172. Ovršnog zakona na način da se na popis primanja izuzetih od ovrhe dodaju i sindikalne socijalne pomoći. Problem potrebe izuzeća sindikalnih socijalnih pomoći iz ovrha uočile su pravnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Mirela Matijević Erceg i glavna tajnica Matice Mirela Bojić koje su artikulirale prijedlog izmjene zakona i uputile ga u Hrvatski sabor. Na ovu intervenciju Matice, uz posebno zalaganje zastupnika Marina Miletića, klub zastupnika HDZ-a prihvatio je naš prijedlog i uvrstio ga u amandman kojim se i sindikalne socijalne pomoći izuzimaju iz ovršnog postupka.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 11. rujna 2020.
28. rujna 2020.

Golema većina europskih sindikata koji predstavljaju 45 milijuna radnika glasala je za donošenje novog zakona EU koji podupire pravedne minimalne plaće i kolektivno pregovaranje. Nakon pune i otvorene rasprave, s 85% glasova za, članovi Europske konfederacije sindikata (ETUC) poduprli su zahtjev za europsku direktivu. Time je stavljen pritisak na predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, koja je obećala da će u roku od 100 dana predstaviti prijedlog koji bi “osigurao da svaki radnik u EU ima pravednu minimalnu plaću”.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 11. rujna 2020.
28. rujna 2020.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ujedno i član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, priopćenjem je upozorio javnost na moguće katastrofalne posljedice ishitrenog i nepromišljenog srljanja Hrvatske u eurozonu.
Politička elita Hrvatske u predizbornom nadmetanju šalje poruke o tome kako bi ona upravljala Hrvatskom. Međutim, neke teme od vitalnog nacionalnog interesa, poput socijalno pravednih rješenja za nadolazeću ekonomsku krizu, doprinos imućnih krizi u društvu i očekivani novi val egzodusa stanovništva nisu u njihovom fokusu. Tema o kojoj se ne govori na pravi način, a o kojoj direktno ovisi dugoročni prosperitet građana je i ulazak Hrvatske u eurozonu.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 15. lipnja 2020.
1. lipnja 2020.

Što donosi treći paket kriznih mjera za očuvanje radnih mjesta? Komu će biti namijenjene, turizmu i ugostiteljstvu, prijevozu ili i drugim djelatnostima? Hoće li država nastaviti s otpisom ili odgodom plaćanja poreza i doprinosa? Tko će imati pravo na isplatu državnog minimalca?
O ovim i drugim temama u emisiji “Otvoreno” govorili su predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, Ivan Bračić iz HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika te ekonomski stručnjak i bivši ministar Mladen Vedriš.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 29. svibnja 2020.
30. travnja 2020.

Čelnici triju sindikalnih središnjica pozvali su u četvrtak Vladu da ograniči rad nedjeljom i blagdanima, te da do kraja godine minimalna plaća iznosi 4.000,00 kuna.
"Inzistiramo da se donese Zakon o ograničavanju rada trgovina nedjeljom i blagdanima, pozdravljamo ovu privremenu odluku stožera da se nedjeljom ne radi", rekao je novinarima na Markovu trgu predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Izvor: Tportal, 30. travnja 2020.
27. travnja 2020.

Predsjednik Matice detaljno je odgovorio na neutemeljene prigovore poreznog konzultanta gospodina Hrvoja Zgombića o posljedicama smanjivanja plaća u javnom sektoru usred krize, upućenih sindikatima nakon emitiranja emisije “Nedjeljom u 2” u kojoj je g. Ribić bio gost.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata 23. travnja 2020.
27. travnja 2020.

Gostujući u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, predsjednik Matice Vilim Ribić govorio je o ekonomskim poteškoćama koje su snašle Hrvatsku uslijed pandemije korona virusa i svom sindikalnom putu.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 20. travnja 2020.
4. travnja 2020.

Ministarstvo rada najavilo je sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća za sljedeći tjedan na kojoj će se, među ostalim, raspravljati i o pokretanju pregovora o plaćama u javnom sektoru, no čelnici sindikalnih središnjica kažu da to nije tema za GSV. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, i Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, rekli su nam da to nije tema sjednicu GSV-a, jer sindikalne središnjice nisu potpisnice kolektivnih ugovora o kojima će se raspravljati.

Izvor: Jutarnji.hr, 4. travnja 2020.
4. travnja 2020.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata za N1 televiziju je prokomentirao novi paket Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom posljedicama COVID-19 epidemije. Istaknuo je kako je dobro da se ide s mjerama kako bi se pomoglo gospodarstvu, ali da su one nedovoljno precizne i rafinirane, zbog čega se otvara opasnost od zlouporaba.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 2. travnja 2020.
27. ožujka 2020.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u petak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća da će Vlada u nastojanju smanjenja gospodarskih i socijalnih posljedica epidemije koronaviorusa voditi intenzivan dijalog sa sindikatima i poslodavcima. Naglasak sastanka, na kojem je i premijer Andrej Plenković, bio je na mjerama pomoći hrvatskom gospodarstvu u očuvanju radnih mjesta i gospodarske aktivnosti.
Sjednici, osim premijera i članova GSV-a odnosno predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, nazočili su i svi ministri gospodarskih resora.

Izvor: N1, 27. ožujka 2020.
15. ožujka 2020.

Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za građane na temu koronavirusa: 091 468 30 32 i 099 468 30 01. Dostupni su za svaki radni dan od 8 do 22 sata te subotom i nedjeljom od 8 do 14 sati.

Izvor: Ministarstvo zdravstva, 15. ožujka 2020.
15. ožujka 2020.

Nakon sastanka je na konferenciji za medije pozvao građane na odgovorno ponašanje i pridržavanje svih preporuka Stožera te obznanio da se, po uzoru na Istarsku županiju i trećinu zemalja EU, od ponedjeljka zatvaraju sve škole od ponedjeljka na dva tjedna. Što se tiče vrtića i fakulteta, isti je režim, ali odluku donose jedinice lokalne samouprave.

Izvor: 24 sata, 13. ožujka 2020.
9. ožujka 2020.

Prije 27 godina, 27. veljače 1993. godine, Maticu hrvatskih sindikata osnovali Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat bibliotečnih djelatnika Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova Republike Hrvatske, Sindikat hrvatskih učitelja i Sindikat radnika u djelatnosti socijalne zaštite.
Danas je Matica veličinom treća reprezentativna sindikalna središnjica u Republici Hrvatskoj koja okuplja 11 sindikata iz područja zdravstva, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg školstva, znanosti i visokog obrazovanja, pravosuđa, djelatnosti mirovinskog osiguranja, bankarskih djelatnosti i razminiranja. Matica promiče zajednička prava i interese više od 60.000 članova.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 27. veljače 2020.
13. siječnja 2020.

Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 31. listopada 2019. godine usvojio Zakon o potvrđivanju Konvencije br. 144 o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda. Konvencija br. 144 Međunarodne organizacije rada (MOR) iz 1976. godine jedna je od četiri tzv. upravljačke konvencije i spada među najvažnije konvencije te tripartitne organizacije. Hrvatska je do sada, uz Maltu i Luksemburg, bila jedina država članica EU koja je nije ratificirala, unatoč višekratnim zahtjevima sindikalnih središnjica.
Svrha Konvencije br. 144 je promicanje tripartizma i socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini, kroz osiguravanje uključenosti organizacija poslodavaca i radnika u svakoj fazi aktivnosti MOR-a povezanih sa standardima.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 10. siječnja 2020.
13. siječnja 2020.

Sindikati službenika i namještenika, radnika u kulturi, vatrogasaca i radnika u predškolskom odgoju u ponedjeljak su sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem potpisali četiri dodatka kolektivnim ugovorima.
Dodatci kolektivnim ugovorima odnose se na 11.524 djelatnika kojima se povećava osnovica plaće za 2,9 posto. Definirani su i regres te božićnica u iznosu po 1.250,00 kuna, dok će se jubilarne nagrade isplaćivati u visini neoporezivog iznosa do 31. ožujka iduće godine. Aneksi na snagu stupaju 1. siječnja, a tada kreću i daljnji pregovori, najavila je zamjenica gradonačelnika Olivera Majić na potpisivanju u Gradskoj upravi, naglasivši da se ovaj Kolektivni ugovor (KU) smatra najboljim primjerom u Hrvatskoj.

Izvor: Tportal, 30. prosinca 2019.
2. prosinca 2019.

Premijer Plenković objavio je da je postignut dogovor i da se štrajk prekida, što znači da sutra počinje nastava u školama. Plenković je potvrdio da je dogovoreno povećanje koeficijenata kroz tri etape, kako se i nagađalo. Od 1. prosinca tako se koeficijent povećava za tri posto. Drugo povećanje od 1 posto je 3. lipnja. Još dva posto će biti isplaćeno 1. siječnja 2021. godine. Nenastavno osoblje će isti iznos dobiti kroz dodatke, rečeno je na zajedničkoj konferenciji za medije

Izvor: Index, 2. prosinca 2019.
25. studenog 2019.

Više tisuća ljudi okupilo se na prosvjedu na Trgu bana Jelačića koji je počeo u 12:05 pod nazivom "Hrvatska mora bolje". Prosvjed su organizirali sindikati zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, koji štrajkaju već gotovo mjesec dana. Poručili su da se borba nastavlja, a izračunali su da se na Trgu okupilo više od 40 tisuća ljudi.

Izvor: Dnevnik.hr, 25. studenog 2019.
23. studenog 2019.

Sindikati potpisnici potpore štrajku prosvjetnih radnika pozivaju Vladu RH da pristupi pregovorima sa sindikatima u štrajku do postizanja obostrano prihvatljivog rješenja.
Smatraju da je "neopravdan pritisak koji se radi na profesore, učitelje i nastavnike s obzirom na ozbiljnost njihove društvene funkcije učitelja i odgojitelja naše djece".

Izvor: Tportal, 22. studenog 2019.
22. studenog 2019.

Mi, dolje potpisani sindikati i sindikalne središnjice, podržavamo štrajk prosvjetnih radnika te izražavamo radničku solidarnost. U obrazovanje treba ulagati jer nam se obrazovanjem višestruko vraća sve što smo u njega uložili. Javni obrazovni sektor treba biti jedan od prioriteta ove države te ne pristajemo na daljnju diskriminaciju prosvjetnih radnika.

Izvor: Sindikat novinara Hrvatske, 22. studenog 2019.
31. listopada 2019.

Nakon ostvarene međunarodne suradnje s Radničkom komorom u Beču, Austrijskim savezom sindikata i Sindikatom javnih službi u Austriji, projektni tim Matice hrvatski sindikata nastavlja s pripremom međunarodnih aktivnosti. Dana 25. listopada 2019. održan je sastanak sa svrhom pripreme i provedbe studijskog putovanja u Bruxelles, Belgija, u ETUI (European Trade Union Institute).

Izvor: Doprinos tripartitnom socijalnom dijalogu, 25. listopada 2019.
25. listopada 2019.

Sabor je u petak po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative "67 je previše".
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Izvor: Jutarnji.hr, 18. listopada 2019.
5. rujna 2019.

Na izvanrednoj sjednici gradskog Gospodarsko - socijalnog vijeća, održanoj 3. rujna 2019., izraženo je nezadovoljstvo poreznom reformom. Grad nije zadovoljan s alokacijom poreznih prihoda, sindikati nisu zadovoljni s time kako se porezna reforma reflektira na zaposlene, a nisu ni poslodavci zadovoljni, rekao je dopredsjednik vijeća, Igor Škrgatić.

Izvor: Grad Zagreb, 3. rujna 2019.
10. srpnja 2019.

Posljednja točka današnjeg dnevnog reda u Saboru bit će rasprava o izvješću o zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative "67 je previše". Prošloga puta kada se o referendumu raspravljalo prije desetak dana na redovitoj sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
U zaključku, Odbor za Ustav zatražio je od vlade provjeru potpisa, a Sabor će danas odlučiti kako će se priča o referendumu protiv mirovinske reforme nastaviti.

Izvor: Mirovina.hr, 9. srpnja 2019.
13. lipnja 2019.

Inicijativa "67 je previše" i službeno je Saboru predala simboličnih 65 kutija sa 748.624 prikupljena potpisa za raspisivanje referenduma protiv produljenja radnog vijeka.
Prije dolaska u Sabor okupili su se na Katarininu trgu i u povorci s kutijama krenuli u Sabor, gdje ih je primio predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Očekuju da saborska procedura počne što prije, da to ne traje predugo i da se brzo raspiše referendum. U ovom trenutku, kada je skupljen veliki broj potpisa građana za referendum, mi kao inicijativa nemamo ništa drugo nego da se referendum raspiše, mi imamo odgovornost prema njima, zato pregovori ne dolaze u obzir", poručuju iz Inicijative.

Izvor: Dnevnik.hr, 13. lipnja 2019.
13. lipnja 2019.

Nakon detaljne provjere svih dostavljenih potpisnih knjižica, Referendumska inicijativa “67 je previše” utvrdila je kako je za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu prikupljeno ukupno 748.624 važećih potpisa građana. Radi se o dvostruko većoj brojci od minimalno potrebnih 373.568 potpisa (10 posto od ukupnog broja birača u RH) koje propisuju Ustav i Zakon o referendumu.
Potpisi će se u Hrvatski sabor službeno predati u četvrtak, 13. lipnja u 11:30 sati, gdje će Organizacijski odbor Inicijative i predsjednike sindikalnih središnjica primiti predsjednik Hrvatskog sabora, g. Gordan Jandroković.

Izvor: 67 je previše, 11. lipnja 2019.
5. lipnja 2019.

Tri sindikalne središnjice u četvrtak su zatražile smjenu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića zbog protureferendumske kampanje i nekompetentnosti te objavile da izlaze iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u kojem se favoriziraju poslodavci i nema socijalnog dijaloga na ravnopravnoj osnovi.
Sindikati su uputili dopis premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traže Pavićevu smjenu optužujući ga da je "varao narod i zloupotrebljavao proračunska sredstva u kampanji protiv sindikalne inicijative '67 je previše' koja je u konačnici prikupila oko 700.000 potpisa za izmjene uvjeta za odlazak u mirovinu". Sindikalni čelnici objavili su i da tri sindikalne središnjice istupaju iz GSV-a jer je je tripartitno socijalno partnerstvo u Hrvatskoj zamijenila "izravna suradnja vladajućih s poslodavcima".

Izvor: Tportal, 23. svibnja 2019.
12. svibnja 2019.

Čelnici sindikata koji su pokrenuli prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma "67 je previše", kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, objavili su nekoliko minuta nakon ponoći da su prikupili više od 600.000 potpisa građana.
U ponoć je istekao rok za prikupljanje potpisa. "Inicijativa je uspjela", rekli su organizatori. Zahvalili su potom svima koji su potpisali inicijativu, volonterima te medijima na objektivnom izvještavanju. "Ljudi su tražili naše štandove, išli s jedne strane grada na drugu kako bi dali potpis. I mladi, i stari, i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, za našu državu i za budućnost svih nas", kažu iz inicijative.

Izvor: Jutarnji list, 12. svibnja 2019.
7. svibnja 2019.

Iz inicijative "67 je previše" u ponedjeljak su izrazili zabrinutost jer su u devet dana, prema dosad obrađenim podacima, prikupili 247.835 potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, a za potrebnih više od 373 tisuće potpisa imaju još samo pet dana.
Naime, da bi se referendum raspisao inicijativa treba prikupiti najmanje 373.568 potpisa, odnosno nedostaje im još najmanje 125.733 potpisa.

Izvor: Jutarnji list, 6. svibnja 2019.
7. svibnja 2019.

Vrlo je vjerojatno da će Ustavni sud u utorak na svom redovitom stručnom sastanku zatražiti od Vlade očitovanje o tomu koja je svrha kampanje koju ministar Marko Pavić naziva informativnom, a organizatori i zagovornici inicijative "67 je previše" protureferendumskom, koliko košta i kojim se novcem financira, piše u subotu Večernji list, dodajući da to neće značiti da je Ustavni sud već tada započeo neki formalni postupak.
Budu li ustavni suci i zatražili očitovanje Vlade, tražit će to svojom odlukom, a ne na bilo čiju inicijativu jer za to nitko nije ni ovlašten. S time da i Ustavni sud u predreferendumskoj fazi – koja prethodi predaji potpisa predsjedniku Hrvatskog sabora – može intervenirati samo iznimno, piše Večernji list.

Izvor: Vijesti, 4. svibnja 2019.
7. svibnja 2019.

Građanke i građane Vlada plaši procjenama da će zahtjevi sindikalne inicijative „67 je previše“ koštati 45 milijardi kuna, trošeći netransparentno javni novac za televizijske reklame u svojoj protureferendumskoj kampanji. Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje.
Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje.

Izvor: 24 sata, 2. svibnja 2019.
2. svibnja 2019.

Ministar rada Marko Pavić za danas je sazvao konferenciju za novinare kako bi, kako kaže, razjasnio netočne informacije koje su se pojavile u medijima. Ministru je bio sporan tekst o tome da u Hrvatskoj pada stopa zaposlenosti mladih te da vladine mjere zapošljavanja ne funkcioniraju. Međutim, novinarska pitanja toliko su ga iznervirala da je na kraju demonstrativno napustio konferenciju. Štoviše, rasprava s novinarima Pavića je toliko isprovocirala da je nekoliko puta odlazio s govornice, pa se vraćao, piše 24 sata, sve dok napokon nije odustao i napustio konferenciju.

Izvor: Telegram, 2. svibnja 2019.
2. svibnja 2019.

Besmislica je što ministar Marko Pavić pokušava zaustaviti referendum skupim TV oglasima, kao i lažnim tvrdnjama kako će mirovine pasti za 7 posto ukoliko se zakonski uvjet dobi za umirovljenje vrati na 65 godina. Na agitpropu i lažima se ne mogu graditi temelji socijalne i demokratske države, objašnjavaju SUH i MUH.
Dvije najveće udruge umirovljenika u Hrvatskoj pozvale su umirovljenike da daju potpis za referendumsku inicijativu “67 je previše”. Referendumom će se dobna granica za umirovljenje pokušati vratiti na 65 godina te spriječiti linearno povećana penalizacija prijevremenih umirovljenika.

Izvor: Moje vrijeme, 2. svibnja 2019.
1. svibnja 2019.

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog praznika rada u potpunosti je posvećeno prikupljanju potpisa. Pozivamo vas da nam se pridružite i da 1. svibnja masovno potpišete za referendum kojim ćemo izmijeniti uvjete odlaska u mirovinu. Vrijeme je da građani odlučuju o svojoj budućnosti.

Izvor: 67 je previše, 30. travnja 2019.
1. svibnja 2019.

U posljednjih desetak godina većina europskih zemalja pokrenula je mirovinske reforme koje uključuju različite mjere za poboljšanje održivosti mirovinskih sustava. U okviru reformskih poteza predviđeno je produljenje radnog vijeka u idućih dvadesetak godina.
Kada je riječ o Hrvatskoj, i raniji zakon je predviđao produljenje radnog vijeka na 67 godina, ali od 2038. godine. Novim rješenjem, koje je na snazi od početka ove godine, granica je pomaknuta na 2033. godinu, što znači duži radni vijek za sve one rođene 1966. godine i kasnije ako prije 67. godine ne napune 41 godinu radnog staža.

Izvor: Tportal, 30. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Gotovo petina zaposlenih u RH radi na određeno vrijeme, imamo najveću prekrarnu zaposlenost u EU, ali radimo više od prosjeka Unije, priopćio je Državni zavod za statistiku (DSZ) koji je povodom Međunarodnog praznika rada usporedio vrijednosti Hrvatske iz novih pokazatelja na tržištu rada s onima u ostalim europskim zemljama.
Prema podacima za četvrto tromjesečje 2018., kažu u DSZ-u, udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak, koji čini gotovo petina zaposlenih, djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj - prema podacima Eurostata, RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU.

Izvor: Index.hr, 29. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Naša reporterka Vanja Kranic razgovarala je s čelnikom Matice sindikata Vilimom Ribićem, jednim od organizatora referenduma o mirovinskoj reformi.
“Nemoguće je saznati koliko je prikupljeno potpisa, na tristotinjak mjesta se skupljaju potpisi i to se još ne broji. Vidimo prema interesu građana da bismo svakako mogli uspjeti. Zadovoljan sam odazivom, ali građani se ne smiju opustiti, moramo to izgurati do kraja, to još nije ni približno broj koji nam treba.”

Izvor: N1, 28. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Na prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv mirovinske reforme Krešimir Sever iz sindikalne inicijative »67 je previše» istaknuo je u subotu zadovoljstvo odazivom građana, koji je, kaže, u Zagrebu »više nego dobar«, a nešto je slabiji jedino u istočnoj Slavoniji zbog vremenskih uvjeta.
Diljem Hrvatske od danas do 11. svibnja otvoreno je oko 300 štandova na 200 lokacija na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Sever kaže da je slabiji odaziv jedino u istočnoj Slavoniji gdje pada kiša pa je teže prikupljati potpise, ali što se tiče samog raspoloženja građana - ono je više nego povoljno, a u sindikalnoj inicijativi više su nego zadovoljni.

Izvor: Večernji list.hr, 27. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Ministar uprave Lovro Kuščević donio je rješenje kojim se utvrđuje da je u registru birača na dan 27. travnja 2019. u 00:00 sati upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 373.568.
Inicijativa „67 je previše“, odnosno Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, najavio je početak prikupljanja potpisa te je 27. travanj 2019. određen kao prvi dan prikupljanja potpisa (referentni dan).

Izvor: Ministarstvo uprave, 27. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Simbolično točno u ponoć na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića inicijativa "67 je previše" započela je prikupljanje potpisa za referendum kojim traže da se odlazak u punu mirovinu vrati sa 67 na 65 godina, kako je to bilo prije nove mirovinske reforme Vlade Andreja Plenkovića. Potpisi će se prikupljati dva tjedna do 11. svibnja.
Diljem Hrvatske u iduća dva tjedna bit će otvoreno oko 300 štandova na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma, a da bi do toga došlo bit će potrebno prikupiti oko 385.000 potpisa.

Izvor: Jutarnji.hr, 27. travnja 2019.
30. travnja 2019.

Svoj potpis građani će moći dati na više od 300 štandova u 200 gradova i općina diljem zemlje. Štandovi će se nalaziti na većim gradskim trgovima, na najprometnijim ulicama i križanjima, ispred autobusnih ili željezničkih postaja, ispred parkova i na drugim lokacijama gdje se kreće najveći broj ljudi. U akciji će sudjelovati više od 4 tisuće aktivista.
Vidimo se na štandovima!

Izvor: 67 je previše, 26. travnja 2019.
20. travnja 2019.

Regionalnim skupom u Zagrebu sindikalnih povjerenika i aktivista iz Grada Zagreba, te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije završen je obilazak terena Inicijative 67 je previše organiziran u sklopu organizacijskih priprema za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovina.
Tijekom svih regionalnih skupova u Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Puli, Karlovcu, Zadru i današnjeg u Zagrebu okupilo se više od 1.500 ljudi.

Izvor: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 16. travnja 2019.
14. travnja 2019.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) zajednički su pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Izvor: NSKH, 14. travnja 2019.
30. ožujka 2019.

Građanska Inicijativa 67 je previše predstavila je na konferenciji za medije referendumsko pitanje i pozvala građane da od 27. travnja do 11. svibnja 2019. g. daju svoj potpis za snižavanje dobi umirovljenja sa 67 na 65 godina te za smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina.
Kako je naglasila Mirela Bojić, osim snižavanja dobi na 65 godina i smanjenja penalizacije za prijevremene mirovine, prihvaćanjem referendumskog pitanja – usporava se i izjednačavanježena i muškaraca za odlazak u mirovinu sa 65 godina te se odustaje i od podizanja uvjeta dobi potrebnog za ostvarivanje mirovine za dugogodišnjeg osiguranika.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 18. ožujka 2019.
30. ožujka 2019.

Inicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenule su tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS).
Sindikati udruženi u ove tri središnjice iza sebe imaju iskustvo tri uspješne referendumske inicijative: 2010. godine protiv izmjena Zakona o radu, 2014. godine protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i 2014. godine protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“). Svaki puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog broja potpisa. Iako niti jedan od ova tri referenduma nije bio raspisan, vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 18. ožujka 2019.
14. prosinca 2018.

U majicama s natpisom Referendum!, predstavnici triju sindikalnih središnjica: SSSH, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata okupili su se u petak ispred Hrvatskog sabora, izražavajući nezadovoljstvo paketom zakona za cjelovitu mirovinsku reformu o kojem bi danas trebali glasovati zastupnici.
Neposredan povod za jutrošnji dolazak bilo je sinoćnje Vladino odbijanje amandmana kojima su sindikati, preko zastupnika, htjeli “ublažiti ovakvu nepravdu u novoj mirovinskoj reformi”, rekao je čelnik NHS.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 7. prosinca 2018.
14. prosinca 2018.

Uoči drugog čitanja zakona iz paketa mirovinskih zakona, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata dijelili su zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru amandmane na pojedine članke prijedloga zakona, koje su ranije uputili klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicama i zastupnicima.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 4. prosinca 2018.
21. studenog 2018.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je rad do 67 godina "mrcvarenjem i masakriranjem ljudi". Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić najavila je da će sindikati o mirovinskoj reformi idućih tjedana razgovarati sa saborskim klubovima zastupnika, kako bi im ukazali na negativne posljedice predložene mirovinske reforme. Tvrdi da je interes klubova zastupnika velik, već su razgovarali s HSS-om, GLAS-om i HSU-om, dobili su poziv na sastanak od Kluba zastupnika SDP-a, a očekuju i poziv Kluba zastupnika HDZ-a.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 20. studenog 2018.
26. listopada 2018.

Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata su uoči današnjeg zasjedanja Sabora u kojemu je započela rasprava o paketu zakona o mirovinskoj reformi, dočekali saborske zastupnike dijeleći im letke sa primjedbama na Prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju te ih pozvali da ne podrže predloženu reformu. Sindikalne primjedbe vezano uz navedeni zakonski prijedlog jučer su poslane i na klubove zastupnika Hrvatskog sabora.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 25. listopada 2018.
20. listopada 2018.

Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se u podne na Europskom trgu u Zagrebu protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče".
Ne radu do 67 godine života, dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja i produljenju radnog staža dugotrajnim osiguranicima najvažnije su poruke s prosvjednog skupa održanog protiv Vladinog prijedloga mirovinske reforme održanog u subotu na Europskom trgu u organizaciji triju sindikalnih središnjica: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikat i Matica hrvatskih sindikata.

Izvor: Jutarnji.hr, 20. listopada 2018.
20. listopada 2018.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) održali su press konferenciju pred Vladom RH s temom “Doživi mirovinu! Dođi na prosvjed protiv mirovinske reforme!” Na konferenciji su govorili Krešimir Sever i Mladen Novosel.
“U subotu u 12 sati na Europskom trgu održat će se prosvjed protiv mirovinske reforme. U Hrvatskoj nema nikakvih uvjeta za produljenje životnog vijeka za odlazak u punu mirovinu. Nema uvjeta za povećanje penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu, a nema ni uvjeta da se poveća dob za odlazak u mirovinu kod dugogodišnjih osiguranika”, rekao je Sever.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 17. listopada 2018.
16. listopada 2018.

Europska konfederacija sindikata (ETUC), koja predstavlja 45 milijuna članova, uputila je pismo potpore hrvatskim sindikatima u borbi za pravednu mirovinsku reformu.
Ta se borba tiče svih hrvatskih državljana, borba koja nam je svima zajednička, jer se pitanje pravednih mirovina tiče svih Europljana.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 16. listopada 2018.
6. listopada 2018.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata u subotu, 20. listopada 2018. godine, s početkom u 12 sati, na Trgu Europe u Zagrebu organiziraju prosvjed protiv najavljene mirovinske reforme.
Okupljanje prosvjednika na Trgu Europe u Zagrebu je najkasnije od 11:30 do 12:00 sati. Prilikom okupljanja prosvjednicima će se dijeliti letci i baloni. Molimo vas da letke i balone zadržite kod sebe tijekom cijelog prosvjeda (da letke ne bacate, a balone ne pušete prije nego s pozornice dobijete znak za to) jer ćete s istim rekvizitima aktivno sudjelovati u planiranom programu prosvjeda.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 6. listopada 2018.
4. listopada 2018.

Sindikalne središnjice MHS, NHS i SSSH uputile su ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću pismo sa zahtjevima i stajalištima vezano uz prijedlog mirovinske reforme, a na koje očekuju konkretno očitovanje, sa jasnim i konkretnim obrazloženjima.
Ističu kako za ono što nije prihvatljivo očekuju argumente/dokaze, a ne uobičajeni odgovor kako ministarstvo ostaje pri svome prijedlogu.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 4. listopada 2018.
3. listopada 2018.

Predsjednici triju sindikalnih središnjica, Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić, najavili su za subotu, 20. listopada u podne, na Europskom trgu prosvjed protiv predložene mirovinske reforme kojom se predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina i dodatna penalizacija prijevremenog umirovljenja od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Sindikati traže da se umjesto skraćivanja prijelaznih razdoblja vrati dob za starosnu mirovinu na 65 godina, jedino su pod tim uvjetom spremni razgovarati o eventualnom skraćivanju prijelaznog razdoblja. Upozoravaju kako je Hrvatska prva među tranzicijskim zemljama krenula u produljenje dobi za odlazak u starosnu mirovinu, kako bi se dodvorila Europskoj komisiji.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 26. rujna 2018.
6. srpnja 2018.

Kao dugogodišnji javni i glasni zagovornici ulaska Hrvatske u EU dužni smo javnost upoznati s našim sadašnjim viđenjima toga članstva. Sindikat znanosti je na svome Saboru 21. travnja ove godine tim povodom usvojio Rezoluciju o regresivnim učincima članstva u Europskoj uniji. Sindikati udruženi u Maticu hrvatskih sindikata kao i veliki broj drugih hrvatskih sindikata dijele slična stajališta.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 2. srpnja 2018.
25. lipnja 2018.

Povodom priopćenja Vlade RH koje se referiralo na konferenciju za medije Matice hrvatskih sindikata od 13. lipnja 2018. godine, objavljujemo odgovor Vilima Ribića, predsjednika Matice Hrvatskih sindikata na reakciju Vlade i osvrt na nemoć demografske politike.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 15. lipnja 2018.
25. lipnja 2018.

Vlada RH reagirala je priopćenjem povodom konferencije za medije Matice hrvatskih sindikata, pozivajući se na tekst „Matica sindikata: Neambiciozna ekonomska politika ne omogućuje ostvarenje populacijskih mjera“, 13. lipnja 2018. godine, objavljen na Hini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković od prvoga dana svoga mandata intenzivno radi na provođenju Programa Vlade Republike Hrvatske, u kojem je snažan naglasak stavljen na demografsku revitalizaciju zemlje i za što su već osigurana sredstva u iznosima koji se mjere u milijardama kuna. Samo za pronatalitetne mjere dosad je izdvojeno 1,9 milijardi kuna, što je više od zajedničkih proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva turizma.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 15. lipnja 2018.
25. lipnja 2018.

Na konferenciji za medije Matice hrvatskih sindikata, a povodom objave demografskih mjera predsjednice Republike Hrvatske, Robert Brozd, politolog Sindikata znanosti, istaknuo je kako sindikati podržavaju inicijativu predsjednice da se demografski problemi stave u fokus javnosti. Naglasio je kako sindikati već dugo vremena upozoravaju na ključne razloge koji dovode do iseljavanja i gubitka ljudskog kapitala. Pritom je podsjetio i na nedavno usvojenu rezoluciju Sindikata znanosti koja se bavi upravo tim razlozima.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, istaknuo je kako Vlada RH nema ni anamnezu, ni dijagnozu, ni terapiju za rješavanje demografskih problema. Za razliku od Vlade, predsjednica je pokazala djelomično dobru anamnezu, odličnu dijagnozu, ali nije ponudila adekvatnu terapiju.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 13. lipnja 2018.
2. svibnja 2018.

Ovogodišnji Međunarodni praznik rada Matica hrvatskih sindikata i Savez samostalnih sindikata Hrvatske obilježili su prosvjednom povorkom pod sloganom “Za reforme za ljude”. Prosvjedna povorka kretala se Zagrebom, od Trga kralja Petra Krešimira IV do parka Maksimir gdje su se okupljenima obratili čelnik Saveza, Mladen Novosel, predstavnici mladih i umirovljenika te čelnik Matice, Vilim Ribić.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 1. svibnja 2018.
10. travnja 2018.

Prvog svibnja 2018. godine u Zagrebu radnici će u prosvjednoj povorci pod sloganom “Za reforme Za ljude” zahtijevati reforme koje će osigurati kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj. Najavili su to na zajedničkoj konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak 9. travnja 2018. čelnici dviju sindikalnih središnjica: Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata.
Poručili su kako su sindikati za reforme, ali za reforme za ljude. Reforme koje će omogućiti pravedne plaće i bolje uvjete rada, dostojanstvenu starost, kvalitetniji sustav obrazovanja, efikasan javni zdravstveni sustav dostupan svima, učinkovito pravosuđe i javnu upravu, povratak povjerenja građana u institucije te promjenu odnosa prema Europskoj uniji i unutar nje.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 9. travnja 2018.
6. travnja 2018.

Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti smanjena je 2,4 posto, pohvalio se predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon što je Eurostat izdvojio Hrvatsku kao jednu od članica s najvećim padom nezaposlenosti na godišnjoj razini. I doista, prema metodologiji ILO-a, Europska unija u veljači je imala 7,1 posto nezaposlenih. U najboljoj, Češkoj bez posla je bilo samo 2,4 posto građana, u Njemačkoj 3,5 posto, dok je hrvatska stopa nezaposlenosti pala na 9,6 posto.

Izvor: Večernji list, 6. travnja 2018.
2. travnja 2018.

Dnevnik Nove TV napravio je ekskluzivno istraživanje koje pokazuje što građani Republike Hrvatske misle o mirovinskoj reformi. Hrvati ne žele raditi do 67. godine, političarima žele ukidanje povlaštenih mirovina i ne štede za „stare dane“ – rezultati su to ekskluzivnog istraživanja Dnevnika Nove TV. Istraživanje pokazuje i smatraju li građani da će Vlada provesti mirovinsku reformu, jesu li za „kažnjavanje“ prijevremenog odlaska u mirovinu te što misle o uvođenju nacionalne mirovine.
Istraživanje je provela agencija Ipsos na uzorku od 601 punoljetnog građanina Republike Hrvatske.

Izvor: Slobodna Dalmacija, 2. travnja. 2018.
29. ožujka 2018.

Matica hrvatskih sindikata objavila je priopćenje povodom odluke Vlade RH o nabavci višenamjenskih borbenih aviona. Kupnjom upitnih aviona i hipertrofiranjem veteranskih prava postojeća neodrživa društvena, ekonomska i politička depresija samo se produbljuje.
Kupnjom upitnih aviona i hipertrofiranjem veteranskih prava postojeća neodrživa društvena, ekonomska i politička depresija samo se produbljuje. Vojno-braniteljski lobi očito je došao na svoje. Ovo je njihova politika, ali ne i politika većine građana.

Izvor: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, 29. ožujka 2018.
1. ožujka 2018.

U Zagrebu, 28. veljače 2018. svečanom proslavom uz nazočnost članova i predstavnika sindikata, sindikalnih povjerenika te niza uvaženih predstavnika državnih institucija obilježena je 25. godišnjica osnutka i rada Matice hrvatskih sindikata. Uzvanike je u ime Matice kratkim obraćanjem pozdravio zamjenik predsjednika g. Branimir Mihalinec podsjetivši nazočne na povijest i važnost Matice.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić u svom govoru osvrnuo se na društveni položaj i važnost sindikata tijekom 25 godina, na ulogu Matice u društvu i njenom utjecaju na politike te na iznimnu važnost društvene kohezije.

Izvor: Matica hrvatskih sindikata, 28. veljače 2018.
20. siječnja 2018.

S vječitim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem razgovarali smo u nedjelju u Dvercu nakon podnevnog prijema koji je organizirao u povodu Europskog prvenstva u rukometu. Djelovao je odmorno i relaksirano iako mu je i taj dan kao i dan ranije program bio nakrcan za gotovo doslovno 24 sata. Kaže, “i tako 365 dana”. Misli da uvijek pobjeđuje na izborima jer je njegov politički slogan “Živim Zagreb” – zapravo njegova stvarnost.

Izvor: Jutarnji.hr, 19. siječnja 2018.
11. siječnja 2018.

Danas je u Gradskoj upravi potpisan Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća u Gradu Zagrebu a potpisali su ga gradonačelnik Milan Bandić, Darko Kleinberger za Nezavisne hrvatske sindikate, Đurđica Kahlina za Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vilim Ribić za Maticu hrvatskih sindikata, Miroslav Hrašćanec za Hrvatsku udrugu radničkih sindikata i Davor Majetić za Hrvatsku udrugu poslodavaca.

Izvor: Zagreb.hr, 27. prosinca 2017.