Vijesti i obavijesti

Zadovoljstvo nam je najaviti konferenciju koju za članove svojih sindikata organizira Matica hrvatskih sindikata pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), u sklopu Kampanje za zdrava mjesta rada.
Naziv i tema konferencije bit će: „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“

Živimo i radimo u vrijeme uzbudljivih inovacija. Usvajanjem i integracijom digitalnih tehnologija, od računalstva u oblaku i automatizacije do virtualnih asistenata i aplikacija za zaposlenike, svijet rada trajno se mijenja. Te promjene utječu na sve sektore. Kako bi se pripremila mjesta rada, u središtu digitalne transformacije trebaju biti ljudi, odnosno ne treba se baviti samo bitovima i bajtovima. Sigurnost i zdravlje na radu ključan su aspekt koji treba uzeti u obzir.

Uoči 1. svibnja 2024. – Međunarodnog praznika rada, predsjednici sindikalnih središnjica tradicionalno su položili vijenac i zapalili svijeću u spomen na sve žrtve radničke borbe, poginule radnike i branitelje u Domovinskom ratu. Vijenac su položili predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ovom prigodom predsjednica Šprem podsjetila je kako sindikati kontinuirano rade na poboljšanju položaja zaposlenika te da je vrijeme za progovaranje i o dignitetu svake struke u javnom sektoru. Ulaganje u radnike je ulaganje u budućnost naše domovine; ako nemamo kvalitetne medicinske sestre, kvalitetne liječnike, socijalne radnike, učitelje te dok postoji deficitarnost tih zanimanja ne možemo govoriti o svijetloj budućnosti.

Članovi sindikata iz 30 zemalja doputovali su u Belgiju kako bi 12. prosinca 2023. sudjelovali u prosvjedu Zajedno protiv štednje u organizaciji Europske konfederacije sindikata (ETUC), gdje su upozorili političare da će ih ponovno uvođenje mjera štednje skupo stajati na skorim europskim izborima.

Ono o čemu se odlučuje je sama budućnost Europske unije. Ono o čemu se odlučuje jest hoće li biti dovoljno ulaganja za naša radna mjesta i zeleni prijelaz. Odlučuje se hoće li biti dovoljno bolnica, škola i domova, kazala je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
Tražimo radikalno preispitivanje kako bismo osigurali da države članice mogu ulagati, mogu podržati javne usluge i mogu osigurati da svi radni ljudi vjeruju da postoji budućnost za Europu, a ne budućnost koja se temelji na štednji koju zahtijeva EU, dodala je Lynch.

Europska konfederacija sindikata – ETUC, svake 4 godine održava kongres sastavljen od delegata iz nacionalnih sindikalnih središnjica koje su članice ETUC-a. Ove godine održan je u Berlinu od 23. do 26. svibnja te je na kongresu obilježena 50. obljetnica djelovanja ETUC-a. Kongres je bio sastavljen od preko 600 delegata iz nacionalnih središnjica iz 41 europske zemlje, ETUC-ovih Ženskog odbora i Odbora mladih, posebnih grupa: IRTUC -regionalni savezi, FERPA – federacija sindikata umirovljenika, Eurocadres -Vijeće europskog rukovodećeg i stručnog osoblja te organizacija sa statusom promatrača unutar ETUC-a.

Delegati Matice hrvatskih sindikata bili su Kristina Radić Sudar i Robert Brozd.

Kongres je raspravio i glasovanjem su usvojeni Izvještaj o aktivnostima od 2019-2023., Ustavni amandmani, Povelja o vrijednostima, Akcijski program – Zajedno za pravedan dogovor za radnike, hitne rezolucije te Berlinski manifest kao sažetak svega dogovorenog na kongresu – djelovanja usmjerenog ka zaustavljanju krize troškova života, transformacije gospodarstva koja će biti dobra za radnike, poštenoj društvenoj i ekonomskoj strukturi, vrednovanju mira i sigurnosti te jačanju djelovanja sindikata.

Izabrano je i vodstvo ETUC-a u narednom mandatu od 4 godine: za glavnu tajnicu izabrana je Ester Lynch, zamjenike glavne tajnice Isabelle Schömann i Claes-Mikael Stahl, za konfederalne tajnike izabrani su Tea Jarc, Ludovic Voet i Giulio Romani te za predsjednika ETUC-a izabran je Wolfganag Katzian.

Čelnici sindikata javnih službi 26. lipnja 2023. održali su konferenciju za medije povodom odluke Ustavnog suda RH o ukidanju stavaka 4., 5. i 6. iz članka 192. Zakona o radu kojim je propisano da se pojedina materijalna prava iz tog Zakona mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovor.

Istaknuto je kako je predmetno rješenje koje je Ustavni sud proglasio diskriminacijom temeljeno na praksama razvijenih zemalja EU poput Njemačke, Slovenije, Belgije te sličnim praksama u drugim zemljama svijeta. Navedeno rješenje je u Njemačkoj prošlo i sudsku provjeru te je identično preuzeto u naš Zakon o radu. Kako je moguće da je nešto u Njemačkoj u redu, a u Hrvatskoj diskriminatorno?

Razlikovanje članova i nečlanova pitanje je dokidanja trenutne diskriminacije u kojoj članovi svojim djelovanjem, industrijskim akcijama i uplatama članarina jačaju sindikate i pridonose kvalitetnijem kolektivnom pregovaranju, a prava i povlastice tog kolektivnog pregovoranja besplatno koriste svi zaposlenici. Takav zakonski okvir demotivira zaposlenike da budu članovi sindikata, dugoročno dovodi do pada članstva, a samim time i slabljenja sindikata kao organizacija. Slabe sindikalne organizacije nisu u stanju ugovarati dobre kolektivne ugovore, a to onda ide na štetu svih zaposlenika i cijelog društva.

Zakon o radu je navedeni problem prepoznao i ponudio rješenje na tragu međunarodne prakse, no Ustavni sud ga je srušio i time ozakonio nepravdu, nastavak švercanja svih onih koji koriste sva prava koja sindikati izbore, a ni na koji način tome ne pridonose te nastavak svih negativnih trendova koje to za sobom povlači.

„Potrebno nam je jedinstvo sindikata javnog sektora, ali jednako tako i jedinstvo radnika i sindikata u javnom i u privatnom sektoru kako bi bili pripravni reagirati na prve naznake prelamanja kriza preko leđa naših članova“ poruka je koju je poslala predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem sa obilježavanja 30. obljetnice osnutka Matice.

Svečana proslava održana je 17. ožujka 2023. u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu.

Uz brojne uzvanike iz članstva Matice i ostalih sindikata i sindikalnih središnjica, predstavnike poslodavaca i hrvatskih institucija, svečanosti su nazočili i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora; ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te izaslanica i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec.

Matica hrvatskih sindikata pozdravlja mjere Vlade RH koje idu u smjeru zaštite građana i poduzetnika od daljnjeg rasta cijena energenata.

Međutim, predstavljene mjere Vlade RH nisu dovoljne. Ono što nedostaje je pristup plaćama jer bez rasta plaća nemoguće je premostiti ovaj period snažnog rasta cijena. Vlada se odlučila na povećanje neoporezivih primitaka. Korisnije bi bilo smanjenje donje stope poreza na dohodak ili povećanje neoporezivog dohotka što bi osjetili svi zaposlenici koji plaćaju porez na dohodak. Od povećanja neoporezivih primitaka koristi će imati poslodavci i samo mali broj zaposlenih.

U subotu, 11. lipnja 2022. godine održana je 1. sjednica u X. sazivu Velikog vijeća Matice hrvatskih sindikata na kojoj su se proveli redovni izbori za predsjednika/cu Matice i članove Nadzornog odbora i Članskog vijeća. Za predsjednicu Matice hrvatskih sindikata izabrana je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, s jednoglasnom podrškom od 43 glasa.

Na sjednici je izložen pregled aktivnosti i učinaka Matice u proteklom razdoblju, provedena je rasprava o aktualnim sindikalnim temama, prihvaćeni su financijski izvještaj i izvještaj Nadzornog odbora za 2021. godinu te je usvojena politika Matice za 2022. godinu.

Vilimu Ribiću, osnivaču i dugogodišnjem predsjedniku Matice hrvatskih sindikata, kojemu je, nakon odluke da se više neće kandidirati, ovo bio posljednji mandat, iskazana je posebna zahvalnost na predanom vodstvu i sindikalnom žaru. Čovjek od riječi i principa život je posvetio sindikalnoj borbi i obilježio posljednjih trideset godina sindikalizma u Hrvatskoj.

Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputili su dana 23. studenoga 2021. godine hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu zajedničko pismo kojim traže njihovu potporu donošenju odluke o pokretanju međuinstitucijskih pregovora (trijaloga) o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama.

U časopisu Lider od 12. studenog objavljen je opsežan intervju s Mirelom Bojić. Autor intervjua Vanja Figenwald s glavnom tajnicom Matice hrvatskih sindikata razgovarao je o sadržaju aktualnih pregovora o izmjenama Zakona o radu.

Nakon što je sindikatima i poslodavcima prošlog tjedna upućen nacrt prijedloga novog Zakona o radu (ZOR), jučer su se socijalni partneri sastali u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i dogovorili da će pregovori o ZOR-u biti održavani jednom tjedno, a počinju 5. studenog raspravom o prvih 39 članaka opsežnog prijedloga Zakona.
Na stolu je cijeli niz promjena, a reguliranje platformskog rada, propisivanje uvjeta rada od kuće i na daljinu te postroživanje uvjeta za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme je među najvažnijima. Plan nadležnog ministra Josipa Aladrovića, koji nije mogao nazočiti sastanku jer je zaražen koronom, jest da novi ZOR bude usvojen u Saboru sredinom iduće godine.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić povodom prikupljanja potpisa za referendum o uvođenju eura.
Uvođenje eura je sindikalno pitanje prvoga reda. Imati valutu koja nije pod kontrolom vlastite ekonomske politike prijetnja je položaju radnika i običnih građana. Porast cijena, kao posljedica uvođenja eura, znatno je manja opasnost od pada plaća i gubitka radnih mjesta koji će nastupiti u budućim ekonomskim krizama, ako ostanemo bez vlastite valute. U takvim situacijama slijedi smanjeno punjenje proračuna.
Smatramo da je Vlada RH bila dužna politički i moralno raspisati sama referendum pa skupljanje potpisa ne bi bilo potrebno. Promjena nacionalne valute jedno je od najvažnijih nacionalnih pitanja. Upitna je demokratičnost vlasti koja takvu epohalnu promjenu u životu jednog naroda želi nametnuti bez provjere volje svojih građana.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić bio je gost N1 Studija uživo gdje je govorio o stanju u sindikatima, navodeći razloge zbog kojih se smanjuje broj članova.
Osnovni razlog je da u Hrvatskoj prava iz kolektivnog ugovora, koja predstavljaju “proizvod” sindikata, u jednakoj mjeri koriste članovi i nečlanovi, dakle i oni koji svojim doprinosom financiraju profesionalni pogon sindikata i svi ostali koji u tome uopće ne sudjeluju. Gledajući dalje hrvatsku situaciju, ukazao je na problem neadekvatne kontrole primjene radnog zakonodavstva. U širem, globalnom kontekstu gubitak članstva rezultat je duha vremena koji je promovirao neoliberalni model vrijednosti u potpunosti okrenut individualizmu nauštrb solidarnosti i socijalne pravde.

13. rujna održana je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura u sklopu službenog posjeta potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa Hrvatskoj. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata i predsjedavajući Gospodarsko-socijalnog vijeća Vilim Ribić pozdravio je sudionike sastanka, te na početku iskazao zadovoljstvo zadnjim mjerama Europske komisije u pandemijskoj krizi. Istaknuo je kako među hrvatskim sindikatima nema euroskepticizma, naprotiv, sindikati su svjesni koje sve prednosti donosi članstvo u EU, ne samo financijske i ekonomske, nego još i više u smislu civilizacijske, demokratske i političke razine društva čiji smo član, razine koja je, prema njegovom mišljenju, najviša na svijetu.

Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) uputili su dana 28. svibnja 2021. zajednički komentar na Obrazac prethodne procjene učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu koji je na e-Savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine.
Neprihvatljivo nam je i što se na temelju naših analiza i stručnih podloga u ovom dokumentu nije našao praktički niti jedan od sindikalnih prijedloga iznesenih u cilju jačanja zaštite prava radnika i sprečavanja uočenih zlouporaba u svim glavama Zakona o radu.

Na portalu e-Savjetovanje pokrenuto je Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu. E- savjetovanje će trajati do 6. lipnja 2021. godine. U obrascu predlagatelj – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – analizira postojeće stanje, navodi probleme, razloge i argumente zašto je nužno mijenjati Zakon o radu te utvrđuje ciljeve promjena i predlaže moguća normativna rješenja.

Nakon što je 2020. godine odgođena zbog pandemije, ove godine Međunarodna konferencija rada se prvi put u povijesti održava virtualnim putem i to u dva dijela. Prvi dio Konferencije odvijat će se od 3. do 19. lipnja, a drugi dio od 25. studenog do 11. prosinca 2021. godine. Ispred reprezentativnih sindikalnih središnjica, na ovogodišnjoj 109. Konferenciji sudjeluju Ivana Šepak-Robić (MHS) i Katarina Rumora (NHS).
Raspravljat će se o kršenju standarada Međunarodne organizacije rada odnosno kršenju odredaba međunarodnih konvencija od strane pojedinih država članica. U okviru odbora održat će se i rasprava o socijalnoj zaštiti te posebna rasprava o cjelovitom pristupu u nošenju s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. U drugom dijelu Konferencije, raspravljat će se o nejednakostima u svijetu rada te o vještinama i cjeloživotnom učenju.

Na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), između ostaloga, raspravljalo se o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
Sjednici je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Nakon sjednice kazao je da su raspravljene tri važne teme, među kojima je i očuvanje radnih mjesta u krizi posljednjih godinu i pol dana. "Zahvaljujući smanjenju broja zaraženih i ubrzanoj dinamici procjepljivanja naših sugrađana, mislim da ćemo se sve više vraćati uobičajenim gospodarskim aktivnostima. To treba omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta", rekao je Plenković.

Članovi sindikata, kroz organizirano djelovanje, ključni su akteri borbe za povoljniji radno-pravni status i veća prava svih radnika. Oni u toj borbi sudjeluju vlastitom aktivnošću i financiranjem stručnog aparata u sindikatima bez čega ne bi bilo ni ekonomske ni pravne podloge za kolektivno pregovaranje niti kontrole provedbe i zaštite prava radnika. Nečlanovi sindikata, s druge strane, ohrabreni činjenicom da će u svakom slučaju konzumirati podjednako sva prava i povlastice ugovorene kolektivnim ugovorima, ne participiraju u toj istoj borbi pa niti plaćanjem neke vrste naknade za korištenje izborenih prava. Naš zakonski sustav stavlja u neravnopravan i diskriminatoran položaj članove sindikata u odnosu na nečlanove.

Povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada sindikalne središnjice organizirale su simboličan prosvjedni performans na zagrebačkom Glavnom kolodvoru pod nazivom “Zadnji vlak za bolje normalno”.
Cilj ovog performansa bio je upozoriti na neodrživost postojećeg ekonomskog, socijalnog i društvenog modela, čije je nedostatke dodatno naglasila kriza izazvana koronavirusom. Stoga oporavak od krize ne smije značiti povratak na “staro normalno”, niti “novo normalno” prekarnih poslova i jeftine radne snage, već priliku za izgraditi “bolje normalno” s kvalitetnijim i sigurnijim radnim mjestima, boljom plaćom, s više socijalne pravednosti, zaokretom od usluga prema industriji te bržom digitalnom i zelenom tranzicijom.

Socijalni partneri su u ponedjeljak, 29. ožujka održali vrlo zanimljiv i uspješan sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća. Sastanak je održan na inicijativu predsjedavajućeg GSV-a, Vilima Ribića, uz podršku i sindikalne i poslodavačke strane, kako bi se o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO) moglo raspravljati prije objave kompletnog dokumenta.
Riječ je o ogromnoj količini novca koja će nam se otvoriti europskim sredstvima, oko 30 milijardi eura do 2026. godine. Zanimljivo, najveći dio sredstava (15 %) je namijenjen za obrazovanje, ali i znatan dio za zdravstvo, javnu upravu i pravosuđe, obnovu nakon potresa, itd.

Sindikalne središnjice su danas povodom Međunarodnog dana žena na Trgu sv. Marka održali javnu akciju pod nazivom “Za radno mjesto i dom bez nasilja – ratificirajte Konvenciju br. 190!”. Sindikalne središnjice ovom su akcijom još jednom pozvale Vladu Republike Hrvatske da hitno pokrene postupak ratifikacije Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada.
Riječ je o Konvenciji kojom se čvrsto određuju međunarodni standardi te se po prvi puta utvrđuje opće pravo svih radnika na rad bez nasilja i uznemiravanja, bez obzira na njihov ugovorni odnos, radni status ili sektor u kojem rade.

U međunarodnoj akciji koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata 30. prosinca 2020., dan nakon razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, prikupljeno je ukupno 453.290,81 kuna namijenjenih za pomoć stradalima u potresu. Sindikalne središnjice SSSH, NHS i MHS odlučile su prikupljena sredstva rasporediti u jednakom dijelu među gradovima Petrinjom, Glinom i Siskom.
Ovoj akciji odazvali su se brojni sindikati iz Europe, s lokalne, regionalne, nacionalne i granske razine, kao i europska i međunarodna granska i krovna sindikalna udruženja, ali i brojni pojedinci.

Dana 5.2.2021. Matica hrvatskih sindikata je sudjelovala na online konferenciji u organizaciji ETUC-a na kojoj su sudjelovale reprezentativne sindikalne središnjice iz zemalja u okruženju, kao i gosti iz Belgije. Konferencija je organizirana povodom prijedloga donošenja EU direktive od strane Europske komisije kojom se želi stvoriti okvir kojim bi se dovelo do pravednijih uvjeta rada ostvarivanjem adekvatne minimalne plaće. To je poslužilo kako bi se analizirao značaj same direktivne, sve njene pozitivne strane, kao i mnoge manjkavosti te nedovršenost same direktivne.

S velikom radošću i ponosom obavještavamo kako je Matica hrvatskih sindikata 9. prosinca 2020. postala punopravnom članicom Europske konfederacije sindikata – ETUC i time postala dio europske sindikalne obitelji! Učlanjenjem u ETUC Matici se pružila prilika sudjelovanja u kreiranju sindikalnih politika na europskoj razini te smo dobili snažne partnere koji će nam pružiti podršku u svim našim sindikalnim akcijama i pokretima. Prijavu Matice u potpunosti su podržali hrvatski članovi ETUC-a; sindikalne središnjice SSSH i NHS, a odobrio ju je Izvršni odbor ETUC-a.

Hrvatski sabor u petak 27. studenog 2020. usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog Zakona u koji je uvršten prijedlog Matice hrvatskih sindikata za dopunom članka 172. Ovršnog zakona na način da se na popis primanja izuzetih od ovrhe dodaju i sindikalne socijalne pomoći. Problem potrebe izuzeća sindikalnih socijalnih pomoći iz ovrha uočile su pravnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Mirela Matijević Erceg i glavna tajnica Matice Mirela Bojić koje su artikulirale prijedlog izmjene zakona i uputile ga u Hrvatski sabor. Na ovu intervenciju Matice, uz posebno zalaganje zastupnika Marina Miletića, klub zastupnika HDZ-a prihvatio je naš prijedlog i uvrstio ga u amandman kojim se i sindikalne socijalne pomoći izuzimaju iz ovršnog postupka.

Golema većina europskih sindikata koji predstavljaju 45 milijuna radnika glasala je za donošenje novog zakona EU koji podupire pravedne minimalne plaće i kolektivno pregovaranje. Nakon pune i otvorene rasprave, s 85% glasova za, članovi Europske konfederacije sindikata (ETUC) poduprli su zahtjev za europsku direktivu. Time je stavljen pritisak na predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, koja je obećala da će u roku od 100 dana predstaviti prijedlog koji bi “osigurao da svaki radnik u EU ima pravednu minimalnu plaću”.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ujedno i član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, priopćenjem je upozorio javnost na moguće katastrofalne posljedice ishitrenog i nepromišljenog srljanja Hrvatske u eurozonu.
Politička elita Hrvatske u predizbornom nadmetanju šalje poruke o tome kako bi ona upravljala Hrvatskom. Međutim, neke teme od vitalnog nacionalnog interesa, poput socijalno pravednih rješenja za nadolazeću ekonomsku krizu, doprinos imućnih krizi u društvu i očekivani novi val egzodusa stanovništva nisu u njihovom fokusu. Tema o kojoj se ne govori na pravi način, a o kojoj direktno ovisi dugoročni prosperitet građana je i ulazak Hrvatske u eurozonu.

Predsjednik Matice detaljno je odgovorio na neutemeljene prigovore poreznog konzultanta gospodina Hrvoja Zgombića o posljedicama smanjivanja plaća u javnom sektoru usred krize, upućenih sindikatima nakon emitiranja emisije “Nedjeljom u 2” u kojoj je g. Ribić bio gost.

Gostujući u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, predsjednik Matice Vilim Ribić govorio je o ekonomskim poteškoćama koje su snašle Hrvatsku uslijed pandemije korona virusa i svom sindikalnom putu.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata za N1 televiziju je prokomentirao novi paket Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom posljedicama COVID-19 epidemije. Istaknuo je kako je dobro da se ide s mjerama kako bi se pomoglo gospodarstvu, ali da su one nedovoljno precizne i rafinirane, zbog čega se otvara opasnost od zlouporaba.

Prije 27 godina, 27. veljače 1993. godine, Maticu hrvatskih sindikata osnovali Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat bibliotečnih djelatnika Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova Republike Hrvatske, Sindikat hrvatskih učitelja i Sindikat radnika u djelatnosti socijalne zaštite.
Danas je Matica veličinom treća reprezentativna sindikalna središnjica u Republici Hrvatskoj koja okuplja 11 sindikata iz područja zdravstva, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg školstva, znanosti i visokog obrazovanja, pravosuđa, djelatnosti mirovinskog osiguranja, bankarskih djelatnosti i razminiranja. Matica promiče zajednička prava i interese više od 60.000 članova.

Premijer Plenković objavio je da je postignut dogovor i da se štrajk prekida, što znači da sutra počinje nastava u školama. Plenković je potvrdio da je dogovoreno povećanje koeficijenata kroz tri etape, kako se i nagađalo. Od 1. prosinca tako se koeficijent povećava za tri posto. Drugo povećanje od 1 posto je 3. lipnja. Još dva posto će biti isplaćeno 1. siječnja 2021. godine. Nenastavno osoblje će isti iznos dobiti kroz dodatke, rečeno je na zajedničkoj konferenciji za medije

Više tisuća ljudi okupilo se na prosvjedu na Trgu bana Jelačića koji je počeo u 12:05 pod nazivom "Hrvatska mora bolje". Prosvjed su organizirali sindikati zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, koji štrajkaju već gotovo mjesec dana. Poručili su da se borba nastavlja, a izračunali su da se na Trgu okupilo više od 40 tisuća ljudi.

Nakon ostvarene međunarodne suradnje s Radničkom komorom u Beču, Austrijskim savezom sindikata i Sindikatom javnih službi u Austriji, projektni tim Matice hrvatski sindikata nastavlja s pripremom međunarodnih aktivnosti. Dana 25. listopada 2019. održan je sastanak sa svrhom pripreme i provedbe studijskog putovanja u Bruxelles, Belgija, u ETUI (European Trade Union Institute).

Na izvanrednoj sjednici gradskog Gospodarsko - socijalnog vijeća, održanoj 3. rujna 2019., izraženo je nezadovoljstvo poreznom reformom. Grad nije zadovoljan s alokacijom poreznih prihoda, sindikati nisu zadovoljni s time kako se porezna reforma reflektira na zaposlene, a nisu ni poslodavci zadovoljni, rekao je dopredsjednik vijeća, Igor Škrgatić.

Posljednja točka današnjeg dnevnog reda u Saboru bit će rasprava o izvješću o zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative "67 je previše". Prošloga puta kada se o referendumu raspravljalo prije desetak dana na redovitoj sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
U zaključku, Odbor za Ustav zatražio je od vlade provjeru potpisa, a Sabor će danas odlučiti kako će se priča o referendumu protiv mirovinske reforme nastaviti.

Inicijativa "67 je previše" i službeno je Saboru predala simboličnih 65 kutija sa 748.624 prikupljena potpisa za raspisivanje referenduma protiv produljenja radnog vijeka.
Prije dolaska u Sabor okupili su se na Katarininu trgu i u povorci s kutijama krenuli u Sabor, gdje ih je primio predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Očekuju da saborska procedura počne što prije, da to ne traje predugo i da se brzo raspiše referendum. U ovom trenutku, kada je skupljen veliki broj potpisa građana za referendum, mi kao inicijativa nemamo ništa drugo nego da se referendum raspiše, mi imamo odgovornost prema njima, zato pregovori ne dolaze u obzir", poručuju iz Inicijative.

Nakon detaljne provjere svih dostavljenih potpisnih knjižica, Referendumska inicijativa “67 je previše” utvrdila je kako je za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu prikupljeno ukupno 748.624 važećih potpisa građana. Radi se o dvostruko većoj brojci od minimalno potrebnih 373.568 potpisa (10 posto od ukupnog broja birača u RH) koje propisuju Ustav i Zakon o referendumu.
Potpisi će se u Hrvatski sabor službeno predati u četvrtak, 13. lipnja u 11:30 sati, gdje će Organizacijski odbor Inicijative i predsjednike sindikalnih središnjica primiti predsjednik Hrvatskog sabora, g. Gordan Jandroković.

Tri sindikalne središnjice u četvrtak su zatražile smjenu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića zbog protureferendumske kampanje i nekompetentnosti te objavile da izlaze iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u kojem se favoriziraju poslodavci i nema socijalnog dijaloga na ravnopravnoj osnovi.
Sindikati su uputili dopis premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traže Pavićevu smjenu optužujući ga da je "varao narod i zloupotrebljavao proračunska sredstva u kampanji protiv sindikalne inicijative '67 je previše' koja je u konačnici prikupila oko 700.000 potpisa za izmjene uvjeta za odlazak u mirovinu". Sindikalni čelnici objavili su i da tri sindikalne središnjice istupaju iz GSV-a jer je je tripartitno socijalno partnerstvo u Hrvatskoj zamijenila "izravna suradnja vladajućih s poslodavcima".

Čelnici sindikata koji su pokrenuli prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma "67 je previše", kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, objavili su nekoliko minuta nakon ponoći da su prikupili više od 600.000 potpisa građana.
U ponoć je istekao rok za prikupljanje potpisa. "Inicijativa je uspjela", rekli su organizatori. Zahvalili su potom svima koji su potpisali inicijativu, volonterima te medijima na objektivnom izvještavanju. "Ljudi su tražili naše štandove, išli s jedne strane grada na drugu kako bi dali potpis. I mladi, i stari, i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, za našu državu i za budućnost svih nas", kažu iz inicijative.

Iz inicijative "67 je previše" u ponedjeljak su izrazili zabrinutost jer su u devet dana, prema dosad obrađenim podacima, prikupili 247.835 potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, a za potrebnih više od 373 tisuće potpisa imaju još samo pet dana.
Naime, da bi se referendum raspisao inicijativa treba prikupiti najmanje 373.568 potpisa, odnosno nedostaje im još najmanje 125.733 potpisa.

Vrlo je vjerojatno da će Ustavni sud u utorak na svom redovitom stručnom sastanku zatražiti od Vlade očitovanje o tomu koja je svrha kampanje koju ministar Marko Pavić naziva informativnom, a organizatori i zagovornici inicijative "67 je previše" protureferendumskom, koliko košta i kojim se novcem financira, piše u subotu Večernji list, dodajući da to neće značiti da je Ustavni sud već tada započeo neki formalni postupak.
Budu li ustavni suci i zatražili očitovanje Vlade, tražit će to svojom odlukom, a ne na bilo čiju inicijativu jer za to nitko nije ni ovlašten. S time da i Ustavni sud u predreferendumskoj fazi – koja prethodi predaji potpisa predsjedniku Hrvatskog sabora – može intervenirati samo iznimno, piše Večernji list.

Građanke i građane Vlada plaši procjenama da će zahtjevi sindikalne inicijative „67 je previše“ koštati 45 milijardi kuna, trošeći netransparentno javni novac za televizijske reklame u svojoj protureferendumskoj kampanji. Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje.

Besmislica je što ministar Marko Pavić pokušava zaustaviti referendum skupim TV oglasima, kao i lažnim tvrdnjama kako će mirovine pasti za 7 posto ukoliko se zakonski uvjet dobi za umirovljenje vrati na 65 godina. Na agitpropu i lažima se ne mogu graditi temelji socijalne i demokratske države, objašnjavaju SUH i MUH.
Dvije najveće udruge umirovljenika u Hrvatskoj pozvale su umirovljenike da daju potpis za referendumsku inicijativu “67 je previše”. Referendumom će se dobna granica za umirovljenje pokušati vratiti na 65 godina te spriječiti linearno povećana penalizacija prijevremenih umirovljenika.

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog praznika rada u potpunosti je posvećeno prikupljanju potpisa. Pozivamo vas da nam se pridružite i da 1. svibnja masovno potpišete za referendum kojim ćemo izmijeniti uvjete odlaska u mirovinu. Vrijeme je da građani odlučuju o svojoj budućnosti.

Naša reporterka Vanja Kranic razgovarala je s čelnikom Matice sindikata Vilimom Ribićem, jednim od organizatora referenduma o mirovinskoj reformi.
“Nemoguće je saznati koliko je prikupljeno potpisa, na tristotinjak mjesta se skupljaju potpisi i to se još ne broji. Vidimo prema interesu građana da bismo svakako mogli uspjeti. Zadovoljan sam odazivom, ali građani se ne smiju opustiti, moramo to izgurati do kraja, to još nije ni približno broj koji nam treba.”

Na prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv mirovinske reforme Krešimir Sever iz sindikalne inicijative »67 je previše» istaknuo je u subotu zadovoljstvo odazivom građana, koji je, kaže, u Zagrebu »više nego dobar«, a nešto je slabiji jedino u istočnoj Slavoniji zbog vremenskih uvjeta.
Diljem Hrvatske od danas do 11. svibnja otvoreno je oko 300 štandova na 200 lokacija na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Sever kaže da je slabiji odaziv jedino u istočnoj Slavoniji gdje pada kiša pa je teže prikupljati potpise, ali što se tiče samog raspoloženja građana - ono je više nego povoljno, a u sindikalnoj inicijativi više su nego zadovoljni.

Ministar uprave Lovro Kuščević donio je rješenje kojim se utvrđuje da je u registru birača na dan 27. travnja 2019. u 00:00 sati upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 373.568.
Inicijativa „67 je previše“, odnosno Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, najavio je početak prikupljanja potpisa te je 27. travanj 2019. određen kao prvi dan prikupljanja potpisa (referentni dan).

Simbolično točno u ponoć na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića inicijativa "67 je previše" započela je prikupljanje potpisa za referendum kojim traže da se odlazak u punu mirovinu vrati sa 67 na 65 godina, kako je to bilo prije nove mirovinske reforme Vlade Andreja Plenkovića. Potpisi će se prikupljati dva tjedna do 11. svibnja.
Diljem Hrvatske u iduća dva tjedna bit će otvoreno oko 300 štandova na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma, a da bi do toga došlo bit će potrebno prikupiti oko 385.000 potpisa.

Svoj potpis građani će moći dati na više od 300 štandova u 200 gradova i općina diljem zemlje. Štandovi će se nalaziti na većim gradskim trgovima, na najprometnijim ulicama i križanjima, ispred autobusnih ili željezničkih postaja, ispred parkova i na drugim lokacijama gdje se kreće najveći broj ljudi. U akciji će sudjelovati više od 4 tisuće aktivista.
Vidimo se na štandovima!

Regionalnim skupom u Zagrebu sindikalnih povjerenika i aktivista iz Grada Zagreba, te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije završen je obilazak terena Inicijative 67 je previše organiziran u sklopu organizacijskih priprema za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovina.
Tijekom svih regionalnih skupova u Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Varaždinu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Puli, Karlovcu, Zadru i današnjeg u Zagrebu okupilo se više od 1.500 ljudi.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) zajednički su pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Građanska Inicijativa 67 je previše predstavila je na konferenciji za medije referendumsko pitanje i pozvala građane da od 27. travnja do 11. svibnja 2019. g. daju svoj potpis za snižavanje dobi umirovljenja sa 67 na 65 godina te za smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina.
Kako je naglasila Mirela Bojić, osim snižavanja dobi na 65 godina i smanjenja penalizacije za prijevremene mirovine, prihvaćanjem referendumskog pitanja – usporava se i izjednačavanje žena i muškaraca za odlazak u mirovinu sa 65 godina te se odustaje i od podizanja uvjeta dobi potrebnog za ostvarivanje mirovine za dugogodišnjeg osiguranika.

Inicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenule su tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS).
Sindikati udruženi u ove tri središnjice iza sebe imaju iskustvo tri uspješne referendumske inicijative: 2010. godine protiv izmjena Zakona o radu, 2014. godine protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i 2014. godine protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“). Svaki puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog broja potpisa. Iako niti jedan od ova tri referenduma nije bio raspisan, vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.

U majicama s natpisom Referendum!, predstavnici triju sindikalnih središnjica: SSSH, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata okupili su se u petak ispred Hrvatskog sabora, izražavajući nezadovoljstvo paketom zakona za cjelovitu mirovinsku reformu o kojem bi danas trebali glasovati zastupnici.
Neposredan povod za jutrošnji dolazak bilo je sinoćnje Vladino odbijanje amandmana kojima su sindikati, preko zastupnika, htjeli “ublažiti ovakvu nepravdu u novoj mirovinskoj reformi”, rekao je čelnik NHS.

Uoči drugog čitanja zakona iz paketa mirovinskih zakona, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata dijelili su zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru amandmane na pojedine članke prijedloga zakona, koje su ranije uputili klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicama i zastupnicima.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je rad do 67 godina "mrcvarenjem i masakriranjem ljudi". Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić najavila je da će sindikati o mirovinskoj reformi idućih tjedana razgovarati sa saborskim klubovima zastupnika, kako bi im ukazali na negativne posljedice predložene mirovinske reforme. Tvrdi da je interes klubova zastupnika velik, već su razgovarali s HSS-om, GLAS-om i HSU-om, dobili su poziv na sastanak od Kluba zastupnika SDP-a, a očekuju i poziv Kluba zastupnika HDZ-a.

Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata su uoči današnjeg zasjedanja Sabora u kojemu je započela rasprava o paketu zakona o mirovinskoj reformi, dočekali saborske zastupnike dijeleći im letke sa primjedbama na Prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju te ih pozvali da ne podrže predloženu reformu. Sindikalne primjedbe vezano uz navedeni zakonski prijedlog jučer su poslane i na klubove zastupnika Hrvatskog sabora.

Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se u podne na Europskom trgu u Zagrebu protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče".
Ne radu do 67 godine života, dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja i produljenju radnog staža dugotrajnim osiguranicima najvažnije su poruke s prosvjednog skupa održanog protiv Vladinog prijedloga mirovinske reforme održanog u subotu na Europskom trgu u organizaciji triju sindikalnih središnjica: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikat i Matica hrvatskih sindikata.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) održali su press konferenciju pred Vladom RH s temom “Doživi mirovinu! Dođi na prosvjed protiv mirovinske reforme!” Na konferenciji su govorili Krešimir Sever i Mladen Novosel.
“U subotu u 12 sati na Europskom trgu održat će se prosvjed protiv mirovinske reforme. U Hrvatskoj nema nikakvih uvjeta za produljenje životnog vijeka za odlazak u punu mirovinu. Nema uvjeta za povećanje penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu, a nema ni uvjeta da se poveća dob za odlazak u mirovinu kod dugogodišnjih osiguranika”, rekao je Sever.

Europska konfederacija sindikata (ETUC), koja predstavlja 45 milijuna članova, uputila je pismo potpore hrvatskim sindikatima u borbi za pravednu mirovinsku reformu.
Ta se borba tiče svih hrvatskih državljana, borba koja nam je svima zajednička, jer se pitanje pravednih mirovina tiče svih Europljana.

Kao što smo vas već informirali, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata u subotu, 20. listopada 2018. godine, s početkom u 12 sati, na Trgu Europe u Zagrebu organiziraju prosvjed protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom

(DO)ŽIVI MIROVINU – I TEBE SE TIČE!

U namjeri da i ovaj zajednički prosvjed provedemo što uspješnije, potrebno je da upoznamo sve sudionike s njegovim tijekom te da se svi pridržavaju uputa koje vam u nastavku donosimo.

Preuzmite Letak prosvjeda

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata u subotu, 20. listopada 2018. godine, s početkom u 12 sati, na Trgu Europe u Zagrebu organiziraju prosvjed protiv najavljene mirovinske reforme.
Okupljanje prosvjednika na Trgu Europe u Zagrebu je najkasnije od 11:30 do 12:00 sati. Prilikom okupljanja prosvjednicima će se dijeliti letci i baloni. Molimo vas da letke i balone zadržite kod sebe tijekom cijelog prosvjeda (da letke ne bacate, a balone ne pušete prije nego s pozornice dobijete znak za to) jer ćete s istim rekvizitima aktivno sudjelovati u planiranom programu prosvjeda.

Sindikalne središnjice MHS, NHS i SSSH uputile su ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću pismo sa zahtjevima i stajalištima vezano uz prijedlog mirovinske reforme, a na koje očekuju konkretno očitovanje, sa jasnim i konkretnim obrazloženjima.
Ističu kako za ono što nije prihvatljivo očekuju argumente/dokaze, a ne uobičajeni odgovor kako ministarstvo ostaje pri svome prijedlogu.

Predsjednici triju sindikalnih središnjica, Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić, najavili su za subotu, 20. listopada u podne, na Europskom trgu prosvjed protiv predložene mirovinske reforme kojom se predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina i dodatna penalizacija prijevremenog umirovljenja od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Sindikati traže da se umjesto skraćivanja prijelaznih razdoblja vrati dob za starosnu mirovinu na 65 godina, jedino su pod tim uvjetom spremni razgovarati o eventualnom skraćivanju prijelaznog razdoblja. Upozoravaju kako je Hrvatska prva među tranzicijskim zemljama krenula u produljenje dobi za odlazak u starosnu mirovinu, kako bi se dodvorila Europskoj komisiji.

U subotu 20. listopada 2018. godine u organizaciji MHS-a, NHS-a i SSSH održati će se prosvjed kao prva od planiranih akcija u cilju spriječavanja provedbe Vladinog prijedloga mirovinske reforme.

Zadaća nam je na vrijeme informirati članstvo s ciljem što boljeg odaziva na isti te vam dostavljamo materijale i molimo vas da dostavljene materijale umnožite i podijelite članovima u svojim podružnicama, istaknete na oglasnim pločama, proslijedite mailom i sl. U narednim danima informirati ćemo o detaljima vezano za dolazak na prosvjed (plakat, letak, upute...)

Prezentacija „Nedostaci cjelovite mirovinske refome"

Kao dugogodišnji javni i glasni zagovornici ulaska Hrvatske u EU dužni smo javnost upoznati s našim sadašnjim viđenjima toga članstva. Sindikat znanosti je na svome Saboru 21. travnja ove godine tim povodom usvojio Rezoluciju o regresivnim učincima članstva u Europskoj uniji. Sindikati udruženi u Maticu hrvatskih sindikata kao i veliki broj drugih hrvatskih sindikata dijele slična stajališta.

Vlada RH reagirala je priopćenjem povodom konferencije za medije Matice hrvatskih sindikata, pozivajući se na tekst „Matica sindikata: Neambiciozna ekonomska politika ne omogućuje ostvarenje populacijskih mjera“, 13. lipnja 2018. godine, objavljen na Hini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković od prvoga dana svoga mandata intenzivno radi na provođenju Programa Vlade Republike Hrvatske, u kojem je snažan naglasak stavljen na demografsku revitalizaciju zemlje i za što su već osigurana sredstva u iznosima koji se mjere u milijardama kuna. Samo za pronatalitetne mjere dosad je izdvojeno 1,9 milijardi kuna, što je više od zajedničkih proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva turizma.

Ovogodišnji Međunarodni praznik rada Matica hrvatskih sindikata i Savez samostalnih sindikata Hrvatske obilježili su prosvjednom povorkom pod sloganom “Za reforme za ljude”. Prosvjedna povorka kretala se Zagrebom, od Trga kralja Petra Krešimira IV do parka Maksimir gdje su se okupljenima obratili čelnik Saveza, Mladen Novosel, predstavnici mladih i umirovljenika te čelnik Matice, Vilim Ribić.

U Zagrebu, 28. veljače 2018. svečanom proslavom uz nazočnost članova i predstavnika sindikata, sindikalnih povjerenika te niza uvaženih predstavnika državnih institucija obilježena je 25. godišnjica osnutka i rada Matice hrvatskih sindikata. Uzvanike je u ime Matice kratkim obraćanjem pozdravio zamjenik predsjednika g. Branimir Mihalinec podsjetivši nazočne na povijest i važnost Matice.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić u svom govoru osvrnuo se na društveni položaj i važnost sindikata tijekom 25 godina, na ulogu Matice u društvu i njenom utjecaju na politike te na iznimnu važnost društvene kohezije.

Danas je u Gradskoj upravi potpisan Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća u Gradu Zagrebu a potpisali su ga gradonačelnik Milan Bandić, Darko Kleinberger za Nezavisne hrvatske sindikate, Đurđica Kahlina za Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vilim Ribić za Maticu hrvatskih sindikata, Miroslav Hrašćanec za Hrvatsku udrugu radničkih sindikata i Davor Majetić za Hrvatsku udrugu poslodavaca.